Šta je zajednička imovina supružnika?
Prema Porodičnom zakonu Crne Gore, zajedničku imovinu čini imovina koju su supružnici stekli radom tokom trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine.
Najčešći primjer je stan kupljen tokom braka iz zarada supružnika.
Nije presudno samo ko je formalno platio pojedinu ratu ili na čije ime glasi kupoprodajni ugovor. Kod eventualnog spora važno je kada je imovina stečena, iz kojih sredstava i kakav je bio doprinos supružnika njenom sticanju.
Stan je upisan samo na muža ili ženu – da li je onda samo njihov?
Ne nužno.
Ovo je jedna od najvažnijih stvari kod zajedničke imovine.
Porodični zakon propisuje da, ako je na zajedničkoj nepokretnosti u registru kao vlasnik upisan samo jedan supružnik, smatra se da je upis izvršen na ime oba supružnika, osim ako do takvog upisa nije došlo na osnovu pisanog ugovora između njih.
Zato podatak iz Lista nepokretnosti da je, na primjer, muž upisan kao vlasnik 1/1 nije sam po sebi dovoljan odgovor na pitanje da li je stan njegova posebna imovina.
Šta nije zajednička imovina?
Treba razlikovati zajedničku od posebne imovine supružnika.
Imovina koju je jedan supružnik imao prije braka, kao i određena imovina koju tokom braka stekne po osnovu nasljeđa ili poklona, po pravilu se ne tretira isto kao imovina zajednički stečena radom.
Primjera radi, ako supruga naslijedi stan od roditelja tokom trajanja braka, sama činjenica da je u braku ne znači automatski da drugi supružnik postaje vlasnik polovine tog stana.
Međutim, ulaganja i povećanje vrijednosti posebne imovine tokom zajedničkog života mogu otvoriti dodatna imovinskopravna pitanja.
Kako se dijeli zajednička imovina?
Supružnici se prije svega mogu sporazumjeti o podjeli zajedničke imovine.
Ako dogovor nije moguć, o podjeli može odlučivati sud.
Polazno pravilo je podjela na jednake djelove, ali supružnik može dokazivati da je njegov doprinos sticanju zajedničke imovine bio očigledno i značajno veći. Pri tome se ne gleda samo visina plate. Cijene se i rad u domaćinstvu, briga o djeci, pomoć drugom supružniku i drugi oblici doprinosa stvaranju i održavanju zajedničke imovine.
Zato argument:
„Ja sam jedini donosio platu, pa cijeli stan pripada meni“
ne mora sam po sebi biti dovoljan.
Može li jedan supružnik sam prodati zajednički stan?
Zajedničkom imovinom supružnici upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno. Takođe, dok zajednička imovina nije podijeljena, supružnik ne može samostalno raspolagati svojim neodređenim dijelom kao da je riječ o klasičnom suvlasničkom udjelu.
Zato je prije prodaje nekretnine stečene tokom braka važno provjeriti pravni osnov njenog sticanja, a ne samo trenutno stanje upisa u katastru.
Primjer
Supružnici tokom deset godina braka kupe stan u Podgorici. U kupoprodajnom ugovoru i katastru kao vlasnik je naveden samo muž.
Nakon razvoda muž tvrdi da je stan samo njegov jer je formalno upisan 1/1.
Ako je stan stečen radom tokom trajanja bračne zajednice, činjenica da je samo on upisan ne znači automatski da drugi supružnik nema pravo na zajedničku imovinu. Potrebno je analizirati način i vrijeme sticanja, izvor sredstava i eventualne sporazume između supružnika.
Pravna pomoć
Sporovi oko zajedničke imovine često se odnose na stanove, kuće, zemljište, vozila, poslovne udjele i druga prava stečena tokom braka.
Advokatska kancelarija Veselina Anđušića pruža pravnu pomoć u vezi sa utvrđivanjem i podjelom zajedničke imovine supružnika, sastavljanjem sporazuma o diobi, analizom vlasničke dokumentacije i zastupanjem u sudskim postupcima.
Ako postoji dilema da li određena nekretnina predstavlja zajedničku ili posebnu imovinu, posebno kada je u katastru upisan samo jedan supružnik, korisno je prije raspolaganja nekretninom ili pokretanja postupka pregledati List nepokretnosti, ugovor na osnovu kojeg je imovina stečena i dokumentaciju o načinu njenog sticanja.