Kada postoji vanbračna zajednica?
Porodični zakon Crne Gore priznaje vanbračnu zajednicu i izjednačava je sa bračnom zajednicom u pogledu međusobnog izdržavanja i drugih imovinsko-pravnih odnosa, pod uslovima koje zakon propisuje.
To znači da činjenica da partneri nijesu formalno zaključili brak ne znači automatski da između njih ne postoje prava i obaveze.
Kod eventualnog spora, međutim, prvo se mora utvrditi da je vanbračna zajednica zaista postojala.
Koliko dugo treba da traje vanbračna zajednica?
U praksi je važno trajanje zajednice života, ali i druge okolnosti.
Važeći režim predviđa da se vanbračna zajednica koja traje najmanje tri godine izjednačava sa bračnom u pogledu izdržavanja i imovinskopravnih odnosa.
Ako su partneri dobili zajedničko dijete, ili je njihova zajednica kasnije nastavljena sklapanjem braka, pravno dejstvo može nastupiti i prije isteka tri godine.
Takođe, zajednica ne proizvodi ova dejstva ako su u vrijeme njenog zasnivanja postojale zakonske smetnje za sklapanje punovažnog braka.
Da li vanbračni partner ima pravo na polovinu stana?
Ne može se automatski reći da svaki vanbračni partner ima pravo na polovinu svake imovine drugog partnera.
Ključno je kada i kako je imovina stečena.
Ako su partneri tokom trajanja vanbračne zajednice radom stvarali imovinu, mogu se otvoriti ista pitanja zajedničke imovine koja postoje i kod bračnih supružnika.
Na primjer, ako partneri godinama žive zajedno i zajedničkim radom i prihodima kupe stan, činjenica da je u kupoprodajnom ugovoru ili katastru naveden samo jedan partner ne mora sama po sebi riješiti pitanje kome imovina stvarno pripada.
U slučaju spora mogu biti važni izvori novca, vrijeme sticanja, ulaganja i doprinos svakog partnera.
Šta ako je stan postojao prije zajednice?
Imovina koju je jedan partner imao prije zasnivanja vanbračne zajednice ne postaje automatski zajednička samo zato što su partneri kasnije počeli da žive zajedno.
Slično važi i za određenu imovinu stečenu nasljeđem ili poklonom.
Međutim, ako je tokom zajedničkog života drugi partner značajno ulagao u takvu imovinu i povećao njenu vrijednost, može se otvoriti posebno imovinskopravno pitanje koje zahtijeva analizu konkretnog slučaja.
Šta se dešava kada vanbračna zajednica prestane?
Za prestanak vanbračne zajednice nije potreban razvod kao kod braka.
Ali prestanak zajedničkog života ne rješava automatski pitanje imovine koju su partneri tokom zajednice stekli.
Ako se partneri mogu dogovoriti, imovinske odnose mogu urediti sporazumno.
Ako dogovor nije moguć, može biti potrebno pred sudom utvrđivati šta predstavlja zajedničku imovinu i koliki dio pripada svakom partneru.
Upravo tada često nastaje najvažnije pitanje: kako dokazati postojanje vanbračne zajednice i doprinos svakog partnera njenom sticanju.
Kako se dokazuje vanbračna zajednica?
Za razliku od braka, kod vanbračne zajednice ne postoji vjenčani list kojim se jednostavno dokazuje datum njenog početka.
Zbog toga u slučaju spora mogu biti važni različiti dokazi o stvarnoj i trajnoj zajednici života – zajedničko stanovanje, zajednička djeca, finansijski i imovinski odnosi, svjedoci i druge okolnosti.
Zato nije dovoljno samo tvrditi: „živjeli smo zajedno nekoliko godina“.
Potrebno je sagledati konkretne činjenice na osnovu kojih se može utvrditi postojanje zajednice kojoj zakon priznaje pravno dejstvo.
Pravna pomoć
Advokatska kancelarija Veselina Anđušića pruža pravnu pomoć u porodičnim i imovinsko-pravnim pitanjima, uključujući utvrđivanje i podjelu imovine stečene u vanbračnoj zajednici, dokazivanje postojanja vanbračne zajednice i sporove između bivših partnera.
Ako je nekretnina ili druga vrijednija imovina formalno upisana samo na jednog partnera, a stečena je tokom zajedničkog života, korisno je prije bilo kakvog raspolaganja ili pokretanja postupka analizirati način sticanja imovine i dokaze o postojanju vanbračne zajednice.