Kod manjih pozajmica između prijatelja i rođaka često se sve zasniva na povjerenju. Međutim, kod većih iznosa upravo odsustvo jasnog ugovora kasnije može dovesti do ozbiljnog spora.
Šta ugovor o zajmu treba da sadrži?
Dobro sastavljen ugovor treba da jasno odredi:
- ko je zajmodavac, a ko zajmoprimac;
- iznos koji se daje;
- način predaje novca;
- rok vraćanja;
- da li se zajam vraća jednokratno ili u ratama;
- da li se ugovara kamata;
- posljedice kašnjenja;
- eventualna sredstva obezbjeđenja.
Posebno je važno da iz ugovora jasno proizlazi da je novac dat uz obavezu vraćanja.
U praksi se spor nekada ne vodi samo oko toga da li je novac vraćen, već i oko toga da li je uplata bila zajam, poklon ili neka druga vrsta davanja.
Da li ugovor mora biti zaključen kod notara?
Ne mora svaki ugovor o zajmu biti zaključen kod notara da bi postojao.
Međutim, kod većih iznosa postoji velika razlika između običnog privatnog ugovora i ugovora koji je pravno strukturiran tako da povjeriocu pruža jaču zaštitu u slučaju neplaćanja.
Zbog toga se kod značajnijih zajmova preporučuje da advokat prije predaje novca procijeni da li ugovor treba zaključiti u odgovarajućoj notarskoj formi i da li postoji mogućnost da takva isprava ima svojstvo izvršne isprave.
To može biti veoma važno ako zajmoprimac kasnije ne vrati novac.
Šta ako zajmoprimac ne vrati zajam?
Ako obaveza dospije, a zajmoprimac ne plati, povjerilac može tražiti povraćaj glavnice, pripadajuću kamatu i druga prava koja proizlaze iz ugovora i zakona.
Dalji pravni put zavisi od toga kakvu dokumentaciju povjerilac ima.
Ako postoji odgovarajuća izvršna isprava, može postojati mogućnost da se neposredno pokrene izvršni postupak, bez potrebe da se prethodno vodi klasična parnica radi utvrđivanja postojanja duga.
Sa druge strane, ako povjerilac raspolaže samo privatnim ugovorom, priznanicom, uplatnicom ili drugim dokazima, a dužnik osporava dug, može biti potrebno pokrenuti parnični postupak i dokazati osnov i visinu potraživanja.
Tek nakon odgovarajuće sudske odluke može se pristupiti prinudnoj naplati u izvršnom postupku.
Upravo zbog toga se pravna zaštita zajmodavca najbolje planira prije nego što novac bude predat.
Izvršni postupak – šta to praktično znači?
Ako povjerilac raspolaže izvršnom ispravom, a dužnik dobrovoljno ne plati, može se tražiti prinudna naplata.
Zavisno od konkretnog slučaja, izvršenje može biti usmjereno na novčana sredstva, zaradu, pokretne stvari, nepokretnosti ili drugu imovinu dužnika, u skladu sa pravilima izvršnog postupka.
Naravno, sama činjenica da povjerilac ima pravno osnovano potraživanje ne znači uvijek i da će naplata biti jednostavna. Važno je i da li dužnik ima imovinu iz koje se potraživanje može naplatiti.
Zbog toga kod većih zajmova vrijedi razmišljati i o odgovarajućem obezbjeđenju prije isplate novca.
Može li se ugovoriti kamata?
Može, ali visina ugovorne kamate između fizičkih lica nije potpuno slobodna.
Zakon o obligacionim odnosima propisuje ograničenja najviše dozvoljene ugovorne kamate.
Zato nije dovoljno u ugovoru jednostavno napisati da zajmoprimac, na primjer, prima 5.000 eura, a vraća 6.000 eura, bez provjere šta taj dodatni iznos pravno predstavlja i da li je takva kamata dopuštena.
Treba razlikovati ugovorenu kamatu, koja se plaća za korišćenje novca, od zatezne kamate, koja nastaje kada dužnik zakasni sa plaćanjem dospjele obaveze.
Šta ako rok vraćanja nije određen?
I ovo se često dešava kod privatnih pozajmica.
Stranke se dogovore da će novac biti vraćen „kad bude mogao“ ili „za nekoliko mjeseci“, a kasnije nastane spor oko toga kada je obaveza uopšte dospjela.
Zbog toga je mnogo sigurnije u ugovoru navesti konkretan datum ili jasnu dinamiku vraćanja.
Ako rok nije određen, primjenjuju se pravila Zakona o obligacionim odnosima, ali je sa stanovišta buduće naplate uvijek lakše kada je dospijeće unaprijed jasno.
Može li se ugovor raskinuti?
Zavisno od sadržine ugovora i ponašanja ugovornih strana, može doći i do raskida.
Ako je, na primjer, novac dat za tačno određenu namjenu, a zajmoprimac ga koristi suprotno ugovoru, mogu se otvoriti pitanja raskida i prijevremenog vraćanja zajma.
Kod konkretne situacije uvijek treba provjeriti šta je ugovoreno i koje pravo zajmodavcu pripada zbog povrede ugovornih obaveza.
Zastarjelost potraživanja
Ni pravo na povraćaj zajma ne traje neograničeno.
Kod zajma je posebno važan trenutak kada je obaveza vraćanja dospjela, jer se od tog trenutka cijeni i pitanje zastarjelosti.
Zato nije dobro godinama samo slati poruke i čekati da dužnik dobrovoljno plati.
Nijesu ni sve radnje povjerioca iste sa stanovišta prekida zastarjelosti. Zbog toga kod starijih potraživanja treba na vrijeme provjeriti da li je potrebno pokrenuti odgovarajući postupak.
Zašto angažovati advokata prije predaje novca?
Kod većeg zajma najvažnije je unaprijed odgovoriti na nekoliko pitanja:
Kako dokazujemo predaju novca? Kada dug dospijeva? Da li postoji kamata? Kako je povjerilac zaštićen ako dužnik ne plati? Da li postoji mogućnost neposrednog izvršenja ili će biti potrebna parnica?
Zbog toga ugovor o zajmu nije samo formalnost.
Kod većih iznosa jedan pravilno pripremljen ugovor može napraviti veliku razliku između brže naplate i višegodišnjeg spora.
Pravna pomoć
Advokatska kancelarija Veselina Anđušića u Podgorici pruža pravnu pomoć pri sastavljanju i provjeri ugovora o zajmu između fizičkih lica, savjetovanju o odgovarajućoj formi ugovora i zaštiti zajmodavca, kao i u parničnim i izvršnim postupcima radi naplate duga.
Ako zajam tek treba da bude dat, najbolje je pravnu zaštitu urediti prije predaje novca. Ako novac već nije vraćen, potrebno je pregledati ugovor i ostalu dokumentaciju i procijeniti koji je najefikasniji put naplate.