Teška tjelesna povreda – krivična odgovornost i pravo na naknadu štete
Kada neko drugom licu nanese tešku tjelesnu povredu, događaj se ne završava samo pitanjem da li će učinilac krivično odgovarati.
Za oštećeno lice jednako važno može biti pitanje:
Ko će nadoknaditi štetu koja je nastala zbog povrede?
U takvim slučajevima paralelno se mogu otvoriti dva pravna pitanja – krivična odgovornost učinioca i građanskopravna odgovornost za naknadu štete.
Kada postoji teška tjelesna povreda?
Krivični zakonik Crne Gore posebno propisuje krivično djelo teške tjelesne povrede i razlikuje različite oblike tog djela prema težini posljedica i okolnostima pod kojima je povreda nastala.
Međutim, ono što se u svakodnevnom govoru naziva „teškom povredom“ ne mora automatski predstavljati tešku tjelesnu povredu u krivičnopravnom smislu.
U konkretnom postupku od velikog značaja je medicinska dokumentacija i nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke, jer pravna kvalifikacija zavisi od prirode i posljedica povrede.
Upravo zbog toga dvije naizgled slične povrede mogu imati potpuno različit pravni tretman.
Krivični postupak i naknada štete nijesu isto
Čak i kada se utvrdi krivična odgovornost učinioca, time nije automatski određeno koliko novca pripada oštećenom.
Oštećeni može imati pravo da zahtijeva naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede.
Tu se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima, prema kojima nastanak štete predstavlja osnov obligacionog odnosa i odgovornosti za njenu naknadu.
Zbog toga je važno razlikovati:
kaznu učiniocu – koja predstavlja krivičnopravnu sankciju,
od
naknade štete oštećenom – čija je svrha obeštećenje lica koje je povredu pretrpjelo.
Jedno ne isključuje drugo.
Šta oštećeni može tražiti?
U zavisnosti od posljedica povrede, može postojati pravo na materijalnu i nematerijalnu štetu.
Kod konkretnog slučaja mogu biti relevantni troškovi liječenja i drugi opravdani izdaci, izgubljena zarada, kao i nematerijalna šteta zbog posljedica koje je povreda ostavila.
Kolika naknada pripada ne određuje se samo prema nazivu krivičnog djela.
Važni su vrsta i težina povrede, trajanje i posljedice liječenja, medicinska dokumentacija i nalaz vještaka, kao i sve druge okolnosti konkretnog slučaja.
Da li se naknada traži u krivičnom ili građanskom postupku?
Ovo je jedno od pitanja zbog kojih je korisno uključiti advokata već tokom krivičnog postupka.
Oštećeni može u okviru krivičnog postupka isticati imovinskopravni zahtjev, dok u odgovarajućim okolnostima naknadu štete može ostvarivati i kroz poseban parnični postupak.
Koji put je svrsishodniji zavisi od konkretnog predmeta, dokaza i toka krivičnog postupka.
Zato nije uvijek dobro čekati da se krivični predmet potpuno završi pa tek onda prvi put razmišljati o naknadi štete.
Jedan događaj – više pravnih posljedica
Na primjer, nakon fizičkog sukoba može biti pokrenut krivični postupak zbog teške tjelesne povrede.
Oštećeni, međutim, može istovremeno imati troškove liječenja, biti privremeno spriječen da radi i trpjeti druge posljedice povrede.
Krivična presuda sama po sebi ne znači da su te posljedice obeštećene.
Zbog toga kod težih povreda treba od početka voditi računa i o dokazima koji su bitni za kasniji zahtjev za naknadu štete.
Pravna pomoć
U predmetima teških tjelesnih povreda pravna zaštita oštećenog ne mora se završiti krivičnim postupkom.