Nazad na blog
Privredno pravo30. jul 2026.

Odgovornost izvršnog direktora | Advokat Podgorica | Privredno pravo

Da li izvršni direktor odgovara svojom ličnom imovinom? – Šta propisuje Zakon o privrednim društvima Crne Gore


Uvod

Funkcija izvršnog direktora nosi značajna ovlašćenja, ali i veliku odgovornost. Izvršni direktor donosi svakodnevne poslovne odluke, zastupa društvo prema trećim licima i odgovoran je za zakonito poslovanje privrednog društva.

U praksi se često postavljaju pitanja: Da li izvršni direktor odgovara za dugove firme? Može li biti tužen? Da li rizikuje svoju ličnu imovinu ukoliko društvo posluje sa gubitkom?

Odgovori na ova pitanja nijesu uvijek jednostavni. Iako društvo sa ograničenom odgovornošću predstavlja posebno pravno lice koje za svoje obaveze odgovara sopstvenom imovinom, postoje situacije u kojima i izvršni direktor može snositi građansku, prekršajnu ili čak krivičnu odgovornost.

U nastavku objašnjavamo šta propisuje važeći Zakon o privrednim društvima Crne Gore i u kojim slučajevima direktor može odgovarati za svoje postupanje.


Ko je izvršni direktor?

Izvršni direktor je lice koje vodi poslovanje društva i zastupa ga u pravnom prometu.

Njegove nadležnosti obuhvataju, između ostalog:

  • zastupanje društva;
  • zaključivanje ugovora u ime društva;
  • organizovanje i vođenje poslovanja;
  • upravljanje imovinom društva;
  • izvršavanje odluka odbora direktora;
  • odlučivanje o raspolaganju finansijskim sredstvima;
  • odlučivanje o pravima i obavezama zaposlenih iz radnog odnosa;
  • podnošenje izvještaja o poslovanju i obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom i statutom društva. 

Važno je naglasiti da izvršni direktor ne mora biti osnivač niti član društva. U praksi je često riječ o profesionalnom menadžeru kojeg društvo angažuje radi upravljanja poslovanjem.


Šta znači dužnost pažnje izvršnog direktora?

Jedna od najvažnijih zakonskih obaveza izvršnog direktora jeste postupanje savjesno i sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno u najboljem interesu društva kao cjeline. Zakon pod pažnjom dobrog privrednika podrazumijeva povećani stepen pažnje, znanja, vještine i iskustva koji se očekuje od lica koje obavlja tu funkciju. Ako direktor posjeduje posebna stručna znanja ili iskustvo, i ona se uzimaju u obzir prilikom ocjene njegovog postupanja. 

Drugim riječima, od izvršnog direktora očekuje se da svaku poslovnu odluku donosi pažljivo, informisano i u interesu društva, a ne radi ostvarivanja sopstvene koristi.


Da li izvršni direktor odgovara za dugove firme?

Ovo je vjerovatno najčešće pitanje koje postavljaju vlasnici firmi i direktori.

Po pravilu – ne.

Društvo sa ograničenom odgovornošću odgovara za svoje obaveze svojom imovinom, dok izvršni direktor ne odgovara automatski svojom privatnom imovinom samo zato što obavlja tu funkciju.

Međutim, to ne znači da direktor nikada ne može biti lično odgovoran.

Njegova odgovornost može nastati ukoliko svojim nezakonitim ili nesavjesnim postupanjem prouzrokuje štetu društvu ili trećim licima, odnosno ako povrijedi zakonske obaveze koje su mu povjerene.

To predstavlja značajnu razliku koju je važno razumjeti.


Kada izvršni direktor može odgovarati?

Lična odgovornost izvršnog direktora može postojati u različitim situacijama, naročito kada:

  • postupa protivno zakonu;
  • ne postupa u interesu društva;
  • prekorači svoja ovlašćenja;
  • zloupotrijebi svoj položaj;
  • zaključi pravni posao za koji je znao ili morao znati da je štetan po društvo;
  • ne postupa sa pažnjom dobrog privrednika;
  • svojim radnjama ili propuštanjem prouzrokuje štetu.

Da li će odgovornost postojati zavisi od konkretnih činjenica svakog slučaja i ne može se procjenjivati unaprijed bez detaljne pravne analize.


Odgovornost prema društvu

Zakon predviđa mogućnost da društvo zahtijeva naknadu štete od izvršnog direktora ukoliko je šteta nastala zbog povrede njegove dužnosti pažnje. To znači da direktor može odgovarati prema samom društvu ako je svojim nesavjesnim ili nezakonitim postupanjem prouzrokovao štetu njegovoj imovini ili poslovanju. 

Primjeri iz prakse mogu uključivati zaključivanje izrazito nepovoljnih ugovora bez odgovarajuće analize, raspolaganje imovinom mimo ovlašćenja ili donošenje odluka koje nijesu zasnovane na potrebnim informacijama.


Odgovornost prema trećim licima

Pored odgovornosti prema društvu, u određenim situacijama može postojati i odgovornost prema trećim licima.

To naročito može biti slučaj kada izvršni direktor svojim protivpravnim postupanjem neposredno prouzrokuje štetu drugom licu ili kada posebni propisi predviđaju njegovu odgovornost kao odgovornog lica u privrednom društvu.

Svaki konkretan slučaj zahtijeva posebnu pravnu ocjenu, jer nije svaka poslovna odluka koja se pokaže neuspješnom istovremeno i osnov za odgovornost direktora.


Prekršajna i krivična odgovornost

Osim građanske odgovornosti za naknadu štete, izvršni direktor može odgovarati i po drugim propisima.

Brojni zakoni predviđaju prekršajnu odgovornost odgovornog lica u privrednom društvu, uključujući propise iz oblasti radnog prava, poreskog sistema, računovodstva, zaštite potrošača, zaštite na radu i drugih oblasti.

U slučajevima kada postoje elementi krivičnog djela, protiv izvršnog direktora može biti pokrenut i krivični postupak, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi.


Najčešće greške izvršnih direktora

Iz iskustva u privrednoj praksi, među najčešćim greškama izdvajaju se:

  • zaključivanje ugovora bez prethodne pravne provjere;
  • donošenje odluka bez dovoljno informacija;
  • nepoštovanje zakonskih rokova;
  • neusklađenost poslovanja sa važećim propisima;
  • miješanje lične i imovine društva;
  • zanemarivanje obaveza prema državnim organima;
  • vođenje nepotpune poslovne dokumentacije.

Većina ovih situacija može se izbjeći pravovremenim pravnim savjetovanjem.


Zašto je važno konsultovati advokata?

Brojne poslovne odluke koje izvršni direktor donosi mogu imati dugoročne pravne posljedice.

Pravna analiza prije zaključenja važnih ugovora, statusnih promjena ili donošenja značajnih poslovnih odluka može pomoći u zaštiti interesa društva, ali i samog izvršnog direktora od potencijalne odgovornosti.


Zaključak

Izvršni direktor ima ključnu ulogu u upravljanju privrednim društvom, ali njegova funkcija podrazumijeva i visok stepen odgovornosti.

Iako direktor, po pravilu, ne odgovara svojom ličnom imovinom za dugove društva samo zato što obavlja tu funkciju, odgovornost može nastati ukoliko povrijedi zakonske obaveze, ne postupa sa pažnjom dobrog privrednika ili svojim radnjama prouzrokuje štetu društvu ili trećim licima. 

Zbog toga je pravovremeni pravni savjet često najbolja zaštita, kako za privredno društvo, tako i za lice koje obavlja funkciju izvršnog direktora.


Najčešća pitanja

Da li izvršni direktor odgovara za dugove firme?

Po pravilu ne. Društvo sa ograničenom odgovornošću odgovara svojom imovinom, dok direktor može odgovarati samo u slučajevima predviđenim zakonom.

Da li izvršni direktor mora biti vlasnik firme?

Ne. Izvršni direktor može biti lice koje nema vlasnički udio u društvu.

Može li izvršni direktor biti tužen?

Može. Društvo može zahtijevati naknadu štete zbog povrede dužnosti pažnje, a u određenim situacijama odgovornost može postojati i prema trećim licima ili po posebnim propisima. 

Da li direktor odgovara i nakon razrješenja?

Razrješenje sa funkcije ne isključuje eventualnu odgovornost za radnje koje je preduzeo tokom mandata.