U svojoj advokatskoj praksi imao sam priliku da zastupam stranke u različitim radnim sporovima, uključujući sporove u vezi sa prestankom radnog odnosa, zaradama, prekovremenim radom i pravima zaposlenih nakon prestanka zaposlenja.
Jedno od pitanja koje se često pojavljuje jeste: šta se dešava sa godišnjim odmorom koji zaposleni nije iskoristio prije prestanka radnog odnosa?
Da li ti dani jednostavno propadaju ili zaposleni može tražiti novčanu naknadu?
Godišnji odmor je pravo zaposlenog
Osnovno pravilo Zakona o radu jeste da godišnji odmor treba koristiti.
Zaposleni se prava na godišnji odmor ne može odreći, niti se to pravo tokom trajanja radnog odnosa može jednostavno zamijeniti novčanom naknadom.
Situacija je drugačija kada radni odnos prestane.
Šta ako zaposleni nije iskoristio godišnji odmor?
Ako zaposleni do prestanka radnog odnosa nije iskoristio godišnji odmor koji mu pripada, može se otvoriti pitanje prava na novčanu naknadu.
U praksi je tada veoma važno utvrditi zbog čega godišnji odmor nije iskorišćen.
Zaposleni može tvrditi da mu poslodavac nije omogućio korišćenje odmora, dok poslodavac može tvrditi da je korišćenje bilo omogućeno, ali da ga zaposleni nije iskoristio.
Zato se kod eventualnog spora ne posmatra samo broj preostalih dana, već i okolnosti konkretnog slučaja.
Šta se dokazuje u radnom sporu?
Od značaja mogu biti:
- rješenja o godišnjem odmoru;
- zahtjevi zaposlenog;
- elektronska komunikacija sa poslodavcem;
- evidencija korišćenih dana;
- datum i način prestanka radnog odnosa;
- druga dokumentacija koja pokazuje da li je zaposlenom korišćenje odmora bilo omogućeno.
Upravo zato dokumentacija često odlučuje ishod radnog spora.
Kako se određuje visina naknade?
Ako postoje uslovi za novčanu naknadu, značaj imaju broj neiskorišćenih dana i zarada zaposlenog koja je relevantna za obračun.
Kada je među strankama sporan iznos potraživanja, u sudskom postupku obračun može biti predmet vještačenja.
Radni sporovi nijesu samo sporovi zbog otkaza
U praksi se često smatra da advokat za radno pravo postaje potreban tek kada zaposleni dobije otkaz.
Međutim, radni sporovi mogu nastati i zbog:
- neisplaćene zarade;
- prekovremenog rada;
- neiskorišćenog godišnjeg odmora;
- naknade štete;
- nezakonitog prestanka radnog odnosa;
- drugih prava iz radnog odnosa.
Kroz zastupanje u radnim sporovima imao sam priliku da se susretnem sa situacijama u kojima naizgled jednostavno pitanje preraste u ozbiljan spor oko evidencija, obračuna i stvarnog toka radnog odnosa.
Da li se odmah podnosi tužba?
Ne uvijek.
Zakon o radu predviđa i prethodne mehanizme zaštite i mirnog rješavanja radnih sporova, pa je prije pokretanja parnice potrebno provjeriti koji se postupak i rok primjenjuju na konkretan slučaj.
Zbog toga je preporučljivo pravnu situaciju analizirati odmah po nastanku problema.
Zaključak
Neiskorišćeni godišnji odmor ne predstavlja automatski novčano potraživanje zaposlenog tokom trajanja radnog odnosa.
Međutim, kada radni odnos prestane, a zaposleni nije iskoristio godišnji odmor koji mu pripada, može postojati pravo na odgovarajuću naknadu, u zavisnosti od okolnosti zbog kojih odmor nije iskorišćen.
Kod spora je zato važno analizirati ne samo broj dana, već i dokumentaciju, ponašanje stranaka i način prestanka radnog odnosa.