Isplata dividende u Crnoj Gori – kada vlasnik DOO može podići dobit firme?
Jedno od čestih pitanja vlasnika privrednih društava jeste: ako je moja firma ostvarila dobit, mogu li taj novac jednostavno prebaciti sebi?
Odgovor nije tako jednostavan.
Čak i kada je jedno lice vlasnik 100% udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću (DOO), imovina društva i privatna imovina njegovog vlasnika pravno su odvojene.
Zbog toga činjenica da firma na računu ima novac ne znači da vlasnik tim novcem može slobodno raspolagati kao svojim.
Jedan od načina na koji ostvarena dobit društva može pripasti njegovom članu jeste raspodjela dobiti i isplata dividende.
U nastavku objašnjavamo kako ovaj postupak funkcioniše prema propisima Crne Gore.
Šta je dividenda?
Najjednostavnije rečeno, dividenda predstavlja dio dobiti privrednog društva koji se, nakon ispunjenja zakonskih uslova i donošenja odgovarajuće odluke, raspodjeljuje njegovim članovima odnosno akcionarima.
Kod DOO, Zakon o privrednim društvima izričito uređuje pravo članova na isplatu dividende.
Zato je potrebno razlikovati tri stvari:
prihod firme → dobit firme → dividenda vlasniku.
To nijesu isti pojmovi.
Novac na računu firme nije automatski novac vlasnika
Ovo je jedna od najvažnijih stvari koju treba razumjeti kod poslovanja preko DOO.
Primjer
Marko je jedini vlasnik firme „ABC“ DOO.
Firma na poslovnom računu ima 80.000 eura.
To ne znači da Marko privatno ima 80.000 eura.
Nosilac tog novca je privredno društvo.
Marko ne bi trebalo jednostavno da prebaci, na primjer, 30.000 eura sa poslovnog na svoj privatni račun bez odgovarajućeg pravnog osnova.
Isplata može imati različite osnove – zarada, naknada određenih troškova, vraćanje zajma, raspodjela dobiti i drugo – ali svaka od njih ima svoj pravni i poreski tretman.
Upravo zbog toga je važno da se utvrdi po kom osnovu vlasnik prima novac od društva.
Kada se dobit može isplatiti vlasniku?
Firma prvo kroz svoje finansijske izvještaje utvrđuje rezultat poslovanja.
Ako je društvo ostvarilo dobit, nadležni organ društva donosi odluku šta će sa tom dobiti biti urađeno.
Dobit, između ostalog, može biti zadržana u društvu radi budućeg poslovanja ili, kada su ispunjeni zakonski uslovi, raspodijeljena članovima.
Kod DOO Zakon o privrednim društvima propisuje da društvo može vršiti raspodjelu imovine svojim članovima, uključujući isplatu dobiti, u skladu sa zakonom i statutom društva.
Na isplatu dividende članovima DOO shodno se primjenjuju zakonske odredbe koje uređuju isplatu dividende akcionarima.
Ko donosi odluku o raspodjeli dobiti?
Kod DOO odluka o raspodjeli dobiti donosi se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i statutom konkretnog društva.
Kod društva koje ima više članova o raspodjeli dobiti odlučuje nadležni organ društva.
Kod jednočlanog DOO situacija je jednostavnija, ali činjenica da postoji samo jedan vlasnik ne znači da formalna odluka nije potrebna.
Jedini član svoja ovlašćenja ostvaruje donošenjem odgovarajućih odluka u propisanoj formi.
Drugim riječima:
„Ja sam jedini vlasnik“ nije pravni osnov za proizvoljno podizanje novca sa računa društva.
Kako se dividenda dijeli ako postoje dva ili više vlasnika?
Kod DOO je posebno interesantno pitanje kako se dobit dijeli između članova.
Uobičajeno je da se raspodjela vezuje za njihove udjele.
Primjer
DOO ima dva člana:
Nikola ima 70% udjela, a Petar 30% udjela.
Ako je za raspodjelu članovima određeno 20.000 eura, u standardnoj situaciji raspodjela bi pratila njihove udjele:
Nikoli bi pripalo 14.000 eura, a Petru 6.000 eura, prije odgovarajućeg poreskog tretmana.
Međutim, važeći Zakon o privrednim društvima kod DOO dozvoljava da se statutom odredi da se isplata dobiti članovima ne vrši srazmjerno njihovim udjelima u društvu.
Zbog toga je prije raspodjele potrebno provjeriti statut konkretnog društva.
Može li vlasnik isplatiti svu ostvarenu dobit?
Ne mora značiti.
Postojanje računovodstvene dobiti samo po sebi ne znači da je svaki njen euro moguće odmah raspodijeliti članovima.
Zakon o privrednim društvima propisuje ograničenja raspodjele imovine radi zaštite društva i njegovih povjerilaca.
Suština tih pravila jeste da članovi društva ne mogu kroz isplatu dobiti izvlačiti sredstva na način kojim bi bila ugrožena zakonom zaštićena imovina odnosno kapital društva.
Zbog toga prije donošenja odluke o raspodjeli treba provjeriti finansijske izvještaje, eventualne gubitke iz prethodnih godina, rezerve i druga ograničenja koja proizlaze iz zakona i statuta.
Šta ako je firma prethodnih godina imala gubitak?
Ovo je važna situacija.
Primjer
Firma je prethodne godine ostvarila gubitak od 20.000 eura.
Ove godine ostvarila je dobit od 30.000 eura.
Ne treba automatski zaključiti:
„Imamo 30.000 eura dobiti, možemo svih 30.000 podijeliti vlasnicima.“
Preneseni gubici predstavljaju jednu od stavki koje se moraju uzeti u obzir prilikom utvrđivanja iznosa raspoloživog za raspodjelu.
Zbog toga se odluka o dividendi ne donosi samo na osnovu stanja novca na bankovnom računu.
Može li se isplatiti dobit iz prethodnih godina?
U praksi se često događa da društvo godinama ostvaruje dobit, ali je ne isplaćuje vlasnicima.
Takva dobit može ostati evidentirana kao neraspoređena dobit prethodnih godina.
Činjenica da dobit nije isplaćena u godini u kojoj je ostvarena ne znači sama po sebi da se ona više nikada ne može raspodijeliti.
Ako postoje zakonski uslovi za raspodjelu i odgovarajuća odluka nadležnog organa društva, može se odlučivati i o raspodjeli raspoložive dobiti iz ranijih godina.
Koliki je porez na dobit firme u Crnoj Gori?
Prije nego što govorimo o porezu na dividendu, treba napraviti razliku između poreza koji plaća firma na ostvarenu dobit i poreza koji nastaje prilikom isplate dividende.
Prema važećem Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, porez na dobit je progresivan.
Za oporezivu dobit:
- do 100.000 eura porez iznosi 9%;
- od 100.000,01 do 1.500.000 eura iznosi 9.000 eura + 12% na iznos preko 100.000 eura;
- preko 1.500.000 eura iznosi 177.000 eura + 15% na iznos preko 1.500.000 eura.
Dakle, često korišćena formulacija da je „porez na dobit u Crnoj Gori 9%“ nije potpuna, jer stopa zavisi od visine oporezive dobiti.
Koliki je porez na dividendu?
Kada se dividenda isplaćuje fizičkom licu, dolazimo do drugog nivoa oporezivanja.
Dividende predstavljaju prihod od kapitala i, prema važećem poreskom režimu, oporezuju se po stopi od 15%.
Zbog toga treba razlikovati:
1. porez na dobit koju je ostvarilo društvo, i
2. poresku obavezu koja nastaje prilikom isplate dividende vlasniku.
To je razlog zbog kojeg nije pravilno računati da vlasniku pripada cjelokupna računovodstvena dobit društva.
Dividenda ili plata direktora – da li je to isto?
Ne.
Plata koju direktor prima po osnovu svog radnog ili drugog odgovarajućeg angažmana i dividenda koju član društva prima kao vlasnik kapitala predstavljaju različite pravne osnove.
Direktor ne mora čak ni biti vlasnik društva.
I obrnuto – vlasnik društva ne mora nužno biti njegov izvršni direktor.
Zbog toga se zarada direktora i dividenda ne mogu poistovjećivati.
Primjer
Jovan je vlasnik 100% udjela u DOO i istovremeno izvršni direktor.
Kao direktor može ostvarivati primanja po osnovu svog angažmana.
Kao član društva može, kada postoje zakonski uslovi i donese se odluka o raspodjeli dobiti, ostvariti i pravo na dividendu.
Činjenica da ista osoba prima oba iznosa ne mijenja činjenicu da je njihov pravni osnov različit.
Šta ako vlasnik samo prebaci novac sebi?
Ovo je možda najvažnije praktično pitanje.
Svaki transfer novca sa računa društva vlasniku treba da ima odgovarajući pravni i računovodstveni osnov.
Ako vlasnik jednostavno koristi račun DOO kao privatni račun, mogu nastati poreski, računovodstveni i pravni problemi.
Posebno treba biti oprezan sa pozajmicama članovima društva, plaćanjem privatnih troškova vlasnika sredstvima firme i drugim transakcijama između društva i povezanih lica.
DOO predstavlja posebno pravno lice i upravo je odvajanje imovine društva od privatne imovine njegovih članova jedna od osnovnih karakteristika ovog oblika poslovanja.
Može li se dividenda isplatiti kada firma duguje drugim licima?
Samo postojanje obaveza prema dobavljačima, banci ili drugim povjeriocima ne znači nužno da društvo nikada ne može isplatiti dividendu.
Međutim, raspodjela dobiti mora biti izvršena u skladu sa zakonskim ograničenjima.
Pravila o zaštiti kapitala i ograničenjima raspodjele postoje upravo da bi spriječila situaciju u kojoj vlasnici izvuku imovinu društva na štetu njegovih povjerilaca.
Zbog toga finansijsko stanje društva treba provjeriti prije, a ne nakon donošenja odluke o raspodjeli dobiti.
Šta ako je dividenda isplaćena protivno zakonu?
Nezakonita raspodjela imovine članovima može imati ozbiljne posljedice.
Ako član primi sredstva na koja prema zakonu nije imao pravo, pod zakonom propisanim uslovima može nastati obaveza njihovog vraćanja društvu.
Zbog toga odluku o raspodjeli dobiti ne treba posmatrati samo kao računovodstvenu formalnost.
Kod većih iznosa posebno je preporučljivo prethodno provjeriti statut društva, finansijske izvještaje, eventualne prenesene gubitke i zakonska ograničenja raspodjele.
Da li firma mora svake godine isplatiti dividendu?
Ne.
Ostvarivanje dobiti ne znači da društvo mora tu dobit odmah podijeliti vlasnicima.
Dobit može ostati u društvu i koristiti se za dalje poslovanje, investicije, kupovinu opreme, širenje poslovanja ili druge poslovne potrebe.
Primjer
DOO nakon plaćanja poreza raspolaže sa 40.000 eura dobiti.
Vlasnik može odlučiti da se 10.000 eura raspodijeli, dok 30.000 eura ostaje u društvu radi finansiranja novog projekta.
Dakle, ostvarena dobit i isplaćena dividenda nijesu isto.
Zaključak
Dividenda predstavlja jedan od osnovnih načina na koji vlasnik privrednog društva može ostvariti korist od uspješnog poslovanja firme.
Međutim, činjenica da je neko vlasnik DOO ne daje mu pravo da novcem društva raspolaže kao sopstvenim novcem.
Prije isplate dobiti potrebno je utvrditi da li postoje zakonski uslovi za raspodjelu, donijeti odgovarajuću odluku, pravilno evidentirati isplatu i obračunati poreske obaveze.
Posebnu pažnju treba obratiti kada društvo ima više članova, prenesene gubitke, obaveze prema povjeriocima ili kada se raspodjeljuje značajan iznos dobiti.
Pravilno sprovedena raspodjela dobiti štiti kako članove društva tako i samo društvo od naknadnih poreskih i pravnih problema.